Udruženje Za Doljanku nastavlja da se bori pravnim sredstvima kako bi se izgradnja male hidroelektrane (mHE) Zlate na rijeci Doljanci zaustavila, zaključak je javne tribine u Jablanici, 2. marta 2019.Izgradnjom ove mHE uništiće se životna sredina, turistički potencijal, biljne vrste, kao i najveće mrijestilište ribe glavatice u ovom dijelu BiH, a samo će pojedinci profitirati.
Izgradnjom ove male hidroelektrane uništiće se životna sredina, turistički potencijal, biljne vrste, kao i najveće mrijestilište ribe glavatice u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, a samo će pojedinci profitirati, ističu građani koji se protive izgradnji mHE Zlate.
Dženan Šašić, predsjednik udruženja “Za Doljanku” kaže da postoji niz nepravilnosti kada je riječ o ovom projektu.
„Studija uticaja na životnu sredinu izrađena je za prvobitni kapacitet mHE 3,2 megavata (MW), a kasnije je povećana na 4,5 MW. U međuvremenu, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dala je koncesiju za mHE Zlate jačinu od 3,2MW, što se svakako ne podudara sa Studijom uticaja na životnu sredinu. Takođe, urbanistička i građevinska dozvola ne nasljeđuje trasu koja se navodi u pomenutoj Studiji“, ističe Šašić. On dodaje da su stanovnici mjesne zajednice Zlate i ostalih mjesnih zajednica iskazali nezadovoljstvo i protivljenje ovom projektu, ali i da se mnogi plaše da se pridruže borbi protiv izgradnje.
Na javnoj tribini učestvovali su i predstavnici Centra za životnu sredinu koji već više od godinu dana podržavaju građane Jablanice u njihovoj borbi.
«Koliko god raste pritisak na naše rijeke, ohrabrujuće je vidjeti sve više zajednica koje se odlučno i istrajno bore protiv ovako štetnih projekata», rekao je Miloš Orlić iz Centra za životnu sredinu.
Izgradnja mHE Zlate je počela u oktobru prošle godine, a investitor je poznati BH košarkaš Mirza Teletović koji je izvođenje radova povjerio firmi u vlasništvu svoga oca „EKO – VAT“.
Iako iz Opštine Jablanica tvrde kako je izgradnja ove mHE od strateškog značaja za opštinu, podaci govore drugačije. Naime, opština Jablanica, na ime izdate koncesije, za jednu godinu će imati dobit od 50.000 KM od mHE Zlate, a investitor 1,8 miliona KM.
Vođeni nizom primjera poput rijeke Ugar ili Kraljuščice, čija korita su dovedena do neprepoznatljivosti, postavlja se pitanje kakva je to budućnost rijeka u BiH ukoliko se nastave sve masovnije izgradnje malih hidroelektrana?