U Sarajevu je prošle sedmice održana posljednja u nizu javnih rasprava u vezi Integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine za period do 2030. godine (NECP BiH). U pitanju je jedan od najvažnijih strateških dokumenata kojim se definiše proces energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini, a sa krajnjim ciljem postizanja klimatske neutralnosti u 2050. godini. Organizacije civilnog društva, uključujući udruženje Eko Forum su takođe dale svoj doprinos i komentare prije i tokom javne rasprave.
Generalno, NECP-ovi predstavljaju srednjoročne planove u kojima zemlje opisuju kako će doprinijeti postizanju ključnog zajedničkog cilja Energetske unije. Taj cilj podrazumijeva pružanje sigurne, održive, konkurentne i pristupačne energije svim potrošačima; i domaćinstvima i preduzećima. U okviru ovih planova identifikovane su sljedeće ključne oblasti na kojima treba raditi da bi se postigao zacrtani cilj:
- Dekarbonizacija
- Energetska efikasnost
- Energetska sigurnost
- Unutrašnje tržište energije
- Istraživanje, inovacije i konkurentnost.
Takođe, planovi definišu ciljeve koje je potrebno postići do 2030. godine, vezano za smanjenje emisija stakleničkih gasova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije i povećanja energetske efikasnosti u finalnoj i primarnoj potrošnji energije.
U okviru nacrta NECP-a za BiH su dati sljedeći ciljevi za 2030. godinu:
- Smanjenje emisija stakleničkih gasova u odnosu na 1990. godinu uključujući ponore: 41,21%
- Udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije: 43,62%
- Energetska efikasnost – Primarna potrošnja energije: 6,84 Mtoe
- Energetska efikasnost – Finalna potrošnja energije: 4,34 Mtoe.
Nacrt NECP-a Bosne i Hercegovine konačno gleda u budućnost, ne planira nove elektrane na fosilna goriva i značajno smanjuje nerealne hidroenergetske planove. Ali postojeće elektrane na ugalj nastaviće emitovati prekomjerne štetne gasove, a nacrt nije konkretan oko prelaska elektrana sa uglja na biomasu – generalni je komentar ekoloških organizacija na Nacrt.
Nacrt NECP-a BiH ipak donosi neka važna poboljšanja, kao što su:
- Nema novih termoelektrana na ugalj u planu
- Uvodi se trgovinama emisijama CO2 prije 2026. godine (prije nego što nam EU uvede oporezivanje putem mehanizma CBAM)
- Nema planiranih elektrana na gas, barem do 2030. godine
- Postavljeni ciljevi prate obavezujuće ciljeve EU, no mogli su biti malo ambiciozniji
Negativni aspekti plana odnose se u najvećoj mjeri na nastavak rada postojećih/starih termo blokova na ugalj. Posebno se to odnosi na blokove Tuzla 3 i 4, za koje nije konkretno naveden plan gašenja ili prelaska na biomasu. Pored toga, sudbina ostalih blokova (Kakanj, Gacko, Ugljevik) nije jasno definisana planom – kako je konkretno planirano smanjenje emisija iz ovih postrojenja – ili pak nije?!
Generalno, favorizovanje biomase preko brzorastućih vrsta i drvnih ostataka nije realno i ne može pokriti čak 70 MW planiranih iz biomase.
Promocija nove infrastrukture na fosilni gas nikako nije mjera koja će zadovoljiti cilj dekarbonizacije, a ponajmanje energetskog suvereniteta. Obzirom da je BiH zemlja koja (na sreću) nije ovisna o gasu, mišljenje i komentar organizacija jeste da tako treba i ostati.
Plin je isto toliko fosilno gorivo koliko i ugalj. Moraće se postupno ukinuti u sljedećih nekoliko decenija, tako da sada nema smisla graditi skupu novu plinsku infrastrukturu. Jednom kada se određeno gorivo ukorijeni u energetskoj mješavini, potrebne su decenije i decenije da se od njega udalji. NECP stoga mora biti puno odlučniji u smanjenju potražnje za plinom, a ne u izgradnji skupe infrastrukture za njeno zadovoljenje i proširenje.
Iako su kapaciteti na hidro energiju znatno smanjeni u odnosu na ranije planove, i dalje potencira velike hidroelektrane, iako ne kaže konkretno o kojim se projektima radi, ali bi se dalo špekulirati o HE Dabar ili Ulog. Međutim, ovakav plan ne bi trebalo da bude špekulacija ni u kom pogledu.
Što se tiče transporta, porazna je činjenica da se putnički željeznički transport uopšte ne planira značajno poboljšati. Suprotno tome, mjere predviđaju subvencije na električna vozila, umjesto na javni prevoz – što je potpuno elitistička mjera, a nikako građanska.
Generalno, NECP BiH je dobra polazna osnova koja će definitivno uticati na sve naredne (ali i prethodne) strateške i planske dokumente (npr. energetske strategije). Ukoliko se uzmu u obzir komentari koje smo dostavili i ukratko elaborirali u ovom tekstu, možemo očekivati konačni korak naprijed u energetskoj tranziciji zemlje.
Javne konsultacije će u narednom periodu biti organizovane online, a komentari će se moći dostaviti putem portala ekonsultacije.gov.ba. Nacrt plana je dostupan na ovom linku.
Ovim putem pozivamo građane/ke i civilni sektor da se uključe konsultacije i daju svoje mišljenje na ovaj dokument, koji se itekako tiče svih nas.