Eko BiH mreža
Q

Zahvaljujemo se na interesovanju i podršci!

Dragi naši budući članovi,

Prije nego što nam se pridružite, molimo pročitajte naš etički kodeks kako biste se informisali i upoznali sa sistemima vrijednosti koje poštujemo u okviru mreže.

Etički kodeks mreže Eko BiH

U nastavku kliknite na link.

 

U

Na šta mislimo kada kažemo ekstraktivizam?

23.02.2024.

Akademija Zeleni evropski horizonti održana je po treći put od 15-18. februara u Beogradu. Ovogodišnja tema skupa pod nazivom Dobro za sve, bila je ekstraktivizam, a organizatori su Organizacija za političku ekologiju Polekol sa inicijativom Pravo na vodu u Beogradu. Osim učesnika iz regije – Srbije i Bosne i Hercegovine, skupu su prisustvovali brojni aktivisti i istraživači iz Irske, Portugala, Sjedinjenih Američkih Država, Perua, Ekvadora, te predstavnici starosjedilačkih naroda Anishinaabe iz Dakote, Minesote – regije Velikih jezera u SAD. Koordinatorica Eko BiH mreže, Majda Ibraković u sklopu jedne od panel diskusija govorila je o ekstraktističkim praksama u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu tzv. zelenog rudarenja i lažne zelene tranzicije u zemlji.

Jedinstvenost ovog skupa je u razmjeni iskustava i znanja u borbi protiv ekstraktivističkih praksi od aktivista i lokalaca širom svijeta, a brojni mediji prenosili su izjave i zaključke o ovim štetnim trendovima nastojeći ih više približiti javnosti, stručnjacima, građanima i političarima u regiji. Ekstraktivizam je zapravo izrabljivanje prirode i ljudi radi ostvarivanja profita, a odnosi se na eksploataciju neprerađenih sirovina koje se potom izvoze i dalje prerađuju u drugim zemljama. Primjeri ekstraktivizma su recimo izvoz mineralnih sirovina, fosilnih goriva, sirovog drveta, vode, poljoprivrednih proizvoda gdje država izvoznica pritom ne obnavlja ili održava te iste resurse, niti razvija industriju ili neku drugu privrednu granu koja te resurse koristi.

Foto: Polekol

Osim predavanja i diskusija o ekstraktivizmu, posebno u pogledu kritičnih mineralnih sirovina – ruda metala koje su sve prisutnije zbog promocije zelene tranzicije, učesnici su imali priliku učestvovati na javnoj tribini u Loznici na temu uticaja projekta rudnika litijuma kompanije Rio Tinto u dolini rijeke Jadar. Čuli smo mišljenja i iskustva domaćih stručnjaka iz oblasti hemije i biologije, te iskustva širom svijeta kada su u pitanju štetne prakse rudarskih kompanija koje se uglavnom baziraju na istim taktikama za pridobijanje podrške lokalnih zajednica, institucija, političara i šire javnosti.

Zadnji dan skupa organizovana je studijska posjeta selu Gornje Nedeljice, gdje smo imali priliku iz prve ruke čuti o borbi mještana i aktivista okupljenih u udruženje Ne damo Jadar i Savez ekoloških organizacija Srbije protiv otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadra. Pritom smo obišli ispitne bušotine i uvidjeli štetan uticaj bušotina na okolne poljoprivredne površine i vodu pojavom teških metala, prije svega bora. Pored toga, obišli smo kuće koje je kompanija markirala posebnom trakom kako bi se stvorio svekupni osjećaj nelagode i zabrinutosti lokalnog stanovništva, te izazvali strah i želja za prodajom imovine.

Došli smo do trenutka u historiji kada je više nego očigledno da izrabljivanje prirodnih dobara ne znači dobro za sve. Niti zarada, niti zagađenje uzrokovano ekstraktivizmom nisu ravnomjerno raspoređeni. Naprotiv. Pitanja je mnogo, a istinskih odgovora još uvijek malo: ko profitira, a ko plaća zdravljem i siromaštvom, kako se postiže blagostanje za sve, a izbjegavaju ekstraktivističke prakse. Ovo je tema o kojoj se mora više govoriti javnom prostoru, naročito u trenutku kada zemljama Balkana prijete sve veći pritisci industrije (kritičnih) minerala, i to ne samo privatnih rudarskih kompanija, već i od strane politika neumorno usmjerenih na ekonomski rast i eksploataciju po svaku cijenu – pa i cijenu života.

Nedavno objavljene vijesti