U organizaciji njemačke fondacije Heinrich-Böll-Stiftung u Berlinu je organizovan sastanak na temu kritičnih mineralnih sirovina. Na sastanku su prisustvovali Majda Ibraković ispred EKO BiH mreže i Ratko Pilipović ispred Centra za životnu sredinu. Pored predstavnika civilnog sektora iz BiH, seminaru su prisustvovali i predstavnici organizacija iz Srbije, Gruzije, Armenije i Ukrajine, sa kojima su razmijenjena iskustva u dosadašnjem radu po pitanju rudarenja i ektraktivne industrije. Poseban osvrt dat je na Akt o kritičnim mineralnim sirovinama Evropske Unije (Critical Raw Materials Act) koji obuhvata sve učesnike u lancu od iskopavanja rude do planiranja finalnog proizvoda.
Učesnici ovog višednevnog sastanka, svoj zadnji dan proveli su u prostorijama njemačkog parlamenta, kada je im je pružena prilika da predstavnicima njemačkih Zelenih ukažu na najveće probleme u svojim zemljama po pitanju ekspoatacije ruda i pokušaju uticati na usvajanje Akta o kritičnim mineralnim sirovinama koji je trenutno u procesu pregovora sa Komisijom EU.
Predstavnici iz Bosne i Hercegovine u svom izlaganju istakli su da se u iskopavanju kritičnih sirovina (kao i drugih ekstraktivnih materijala) mora pristupiti veoma oprezno i kritički u zemlji koja je u svjetskom vrhu po korupciji, nedostatku transparentnosti, pristupa pravdi, sprovođenju zakona , mehanizmima kontrole i sankcija. Naglašeno je da razvoj BiH treba da ide u pravcu pravne zaštite prirodnih vrijednosti, proizvodnje zdrave hrane, održivog turizma, a posebno zaštite pitkih voda. Geološka istraživanja i eksploatacija će ugroziti našu prirodu i zajednice. BiH ima vrlo mali procenat zaštićenih područja (tek 3%) i veliki potencijal za zaštitu još uvijek očuvanih prirodnih vrijednosti – a koje su u koliziji sa projektima geoloških istraživanja i planiranim rudnicima.
Na kraju obraćanja, konstatovano je da se lokalne zajednice i aktivistički pokreti oštro protive novim rudnicima nametnutim kroz lažna obećanja stranih investitora (izraženim u milijardama konvertibilnih maraka profita, ne računajući eksternalije kao što su troškovi zagađenja, destrukcije staništa, gubitak pitkih voda i zdravstvenih troškova).
Posebno je skrenuta pažnja na otpore i sukobe koji bi se mogli produbiti u zemlji koja je već podijeljena po mnogo čemu, kao i na predstojeću borbu aktivista u BiH i čitavom Balkana za očuvanje prirodnih i javnih dobara.
