Međunarodna konferencija “‘Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi” koju organiziraju nevladine organizacije Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i WWF Adria, a finansiraju Evropska unija, “Transition” program Češke Republike, Global Greengrants Fund i fondacija Heinrich Böll, će se održati u hotelu Grand u Sarajevu od 27. do 29. novembra.
Konferencija je reakcija na kontinuirano pregrađivanje divljih rijeka na Zapadnom Balkanu hidroelektranama. Prema Centru za životnu sredinu, u čitavoj regiji je projektovana izgradnja oko 2700 novih hidroelektrana.
Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka, poput evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000 ili Arhuske konvencije biće glavne teme konferencije koja će ugostiti ekologe i aktiviste zajedno s vladinim i regionalnim predstavnicima u cilju pronalaženja zajedničkog dogovora o učinkovitoj zaštiti rijeka.
“Našim draguljima prirode prijeti nekontrolisan i netransparentan nalet izgradnje hidroelektrana. Planirano je da preko 300 nepotrebnih hidroelektrana blokira 244 rijeke u Bosni i Hercegovini. Privatne kompanije ulažu novac i ostvaruju profit, dok narod od izgradnje hidroelektrana nema nikakve koristi. U konačnici, stvara se samo velika šteta za životnu sredinu, a finansijski gubici kroz poreze i subvencije na obnovljive izvore energije pretvaraju se u profit privatnih kompanija“, upozorava Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.
Prema riječima advokata WWF Adria, Đorđa Stefanovića, rješenje ove problematike nije teško: „Političari moraju usvojiti i primjenjivati zakone o ekološki prihvatljivom protoku rijeka, vršiti monitoring i osigurati sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluka. Situacija varira u regiji i svaka država može primijeniti drugačiji pristup. Međutim, rezultati i problemi su isti – jedna po jedna, uništavaju se jedinstvene prekrasne rijeke na Balkanu”.
„Govornici koji će prisustvovati konferenciji imaju dugogodišnje iskustvo u vršenju monitoringa podataka, korištenju zakona o pristupu informacijama, kao i evropskim direktivama o zaštiti prirode“, kaže organizatorka konferencije iz Arnike, Zuzana Vachůnová. „Želimo upotrijebiti međunarodno znanje kako bismo kreirali sinergiju i definisali posebne korake za zaštitu rijeka i ljudi koji od njih zavise. Takođe, oni koji se godinama unazad hrabro bore za svoju životnu sredinu će tokom konferencije podijeliti svoje impresivne i nadahnjujuće priče“, zaključuje ona.