Na 12. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održanoj 23. juna, sa 65 glasova za, usvojen je Prijedlog Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, gdje se zadužuje Vlada FBiH da u naredna tri mjeseca analizira postojeće zakone koji regulišu izgradnju malih hidroelektrana (MHE) i upute u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune zakona radi zaštite rijeka i okoliša, kao i da se izvrši revizija svih do sada izdatih saglasnosti za MHE koje su izgrađene, uključujući i one koje su trenutno u fazi izgradnje.
Podsjećamo, tekst Deklaracije su pripremile nevladine organizacije 28. novembra 2019. godine tokom međunarodne konferencije koju su organizovali Arnika (Češka R.), Centar za životnu sredinu (BiH) i WWF Adria uz finansijsku pomoć Europske unije, Programa za promociju tranzicije Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich Böll fondacije. Učesnici konferencije bili su predstavnici međunarodnih organizacija civilnog društva, lokalnih zajednica, organa javne uprave i institucija BiH i zemalja regiona.
Nakon pripreme ove Deklaracije, Aarhus centar u BiH (AC SA), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu projekta “Eko-BiH,” koji finansira Europska unija i sufinansira Grad Sarajevo, su tokom kontinuirane komunikacije sa predstavnicima vlasti u FBiH, neprekidno skretali pažnju na alarmantno stanje rijeka i njihovo uništavanje izgradnjom MHE.
“Komunicirali smo sa predstavnicima Federalnog ministarstva za okoliš i turizam (FMOiT), gdje smo neumorno naglašavali da se slučajevi izgradnje MHE na rijeci Doljanki i Lašvi, kao i planirana izgradnja MHE na rijekama Buna i Neretvica, ne zaborave i ne shvate kao izuzeci već kao krajnji, negativan ishod za svaku rijeku na kojoj se izgradi ili planira izgraditi MHE. U paraleli sa aktivistima iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, pored pokretanja sudskih postupaka, iz AC SA smo tražili i druga zakonska rješenja za ovaj problem. Odlučili smo iskoristiti i realizovati poruke i zaključke Deklaracije, u čijoj pripremi smo i učestvovali, kao pravnu osnovu za kreiranje dugoročnog zakonskog rješenja, gdje je moratorijum na izgradnju MHE u BiH naš krajnji cilj. Situacija sa COVID-19 je u jednom pogledu usporila naše aktivnosti ali je također dodatno razotkrila da se nelegalna i koruptivno motivisana izgradnja MHE ubrzala. Ovakva situacija je prouzrokovala dodatno ogorčenje građana i ojačala apel ekoloških aktivista da motiviše Vladu FBiH, koja je u maju 2020. usvojila informaciju FMOiT-a, a koje je prvobitno zatražilo od Vlade FBiH da uvaži preporuke i zaključke navedene u Deklaraciji. To je bio prvi korak, i prva pobjeda. Nakon toga, nastavili smo komunikaciju i sa drugim predstavnicima vlasti, uz pomoć drugih NVO poput Udruženja “Arboretum” i WWF Adria, zahtjevajući moratorijum na MHE. Najzad, Zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, poslan je jasan signal da će se problematika MHE rješavati novim zakonskim izmjenama,” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Imajući u vidu negativne posljedice na okoliš i činjenicu da je u BiH do sada izgrađeno preko 100, a da je planirana izgradnja više od 400 MHE na ukupno 244 rijeka koje BiH ima, usvojena Deklaracija i zaključci predstavljaju krunu borbe svih aktivista koji su aktivno, na svim frontovima, radili na sprječavanju njihove izgradnje.
“Odluku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH smatram historijskom budući da ista može okončati potpuno uništenje rijeka većeg BiH entiteta. Koristi od malih hidroelektrana su minimalne, a štete ogromne, te je ovakva oduka bila jedina razumna. U posljednjih par godina zabilježen je veliki bunt stanovništva protiv gradnje ovakvih objekata diljem Bosne i Hercegovine, kao što je slučaj sa Neretvicom, Neretvom, Sanom, Željeznicom, Kruščicom, Doljankom, Bunom i mnogim drugim rijekama upravo iz razloga narušavanja kvalitete okoliša ali i života ljudi koji žive u blizini pogođenih rijeka,” navodi Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH.