Zapadni Balkan godinama je jedan od regiona sa najlošijim kvalitetom zraka u Evropi. Gradovi ovog regiona često zauzimaju i prva mjesta na listama najzagađenijih u svijetu. Kada se na loš kvalitet zraka doda i globalna COVID-19 pandemija koja je apsolutno obilježila 2020. godinu, i još traje, rezultat je dodatno povećan broj respiratornih oboljenja i veća smrtnost.

Širom Balkana poznata je izreka da nevolja nikada ne dolazi sama. Da ova narodna izreka ima uporište i u praksi pokazala je 2020. godina, kada je osiromašeno i zagađenjem vazduha ugroženo društvo dodatno pogodila pandemija COVID-19.

Glavni činilac zagađenog zraka na Zapadnom Balkanu su čestice prašine (PM), koje negativno utiču na iste ćelije i dijelove ćelija u ljudskom organizmu kao koronavirus. Zato je kod osoba koje su svakodnevno izložene aerozagađenju imuni sistem slabiji, a odgovor organizma na prisustvo koronavirusa burniji, što doprinosi razvoju težih oblika Covida-19, dok su i smrtni ishodi učestaliji.

Dugotrajna izloženost štetnim materijama u zraku povećava rizik od akutnih i hroničnih bolesti, najčešće onih koje utiču na respiratorni sistem. On uslijed oslabljene funkcije postaje podložniji na uticaj virusnih infekcija, uključujući onu izazvanu koronavirusom (SARS-CoV-2).

Aerozagađenje i COVID-19, koje su uzročno-posljedične veze

Već na samom početku globalne pandemije počela su se pojavljivati istraživanja i studije koji povezuju povećan broj oboljelih i smrtnih slučajeva od Covida-19 u regionima gdje je zrak zagađeniji. 

Prije nego što navedemo rezultate pojedinih istraživanja, važno je napomenuti da se pozitivna korelacija između aerozagađenja i broja oboljelih od Covida-19  a priori očekuje jer je zagađenost zraka u korelaciji s velikom gustinom naseljenosti, a time i s visokim nivoom smrtnosti. Da bi se jasno utvrdilo da zagađenost zraka doprinosi riziku od smrti od Covida-19, potrebne su dugoročne epidemiološke studije, uzimajući u obzir mnoge faktore. Ovakvi naučni radovi još uvijek su u izradi i ne možemo govoriti sa stopostotnom sigurnošću da postoji uzročna veza zagađenosti zraka i Covida-19.

Ispitivanja iz Kine, Engleske, SAD, Njemačke, Holandije i Italije pokazala su da pojačano aerozagađenje može da utiče na povećanje broja oboljelih, ali i na povećanu smrtnost od Covida-19. Ispitivanje u Njemačkoj pokazalo je da rast koncentracije PM10 čestica povećava smrtnost oboljelih od Covida-19 koji imaju preko 80 godina, i to 30% kod muškaraca i 35% kod žena.

Kada se ovi podaci uporede, dolazi se do zaključka da aerozagađenje povećava smrtnost od Covida-19 u svetu za 15%, a u Evropi za 19%. Kao što je već navedeno, glavni činilac aerozagađenja su čestice prašine, a porast njihove koncentracije od jednog mikrograma po kubnom metru povećava smrtnost od Covida-19 za 11%.

Nažalost, za region Zapadnog Balkana još uvijek ne postoje relevantne studije i istraživanja, pa nismo ni u mogućnosti ponuditi konkretne podatke. Velika je vjerovatnoća da se ovi podaci ne bi razlikovali za ovaj region, čak postoji pretpostavka da bi bili lošiji. Čak i bez uticaja Covida-19, zagađen zrak u regionu na godišnjem nivou izazove skoro 13.500 slučajeva prerane smrti, dok je do sada od Covida-19 oboljelo 693.902 osoba, a od posljedica bolesti preminulo 13.423 osoba.

Kako do bolje epidemiološke situacije i čišćeg zraka na Zapadnom Balkanu?

Svakodnevno raste broj dokaza i naučnih studija o vezi zagađenosti zraka i Covida-19 ali, kao što smo rekli, treba uzeti u obzir ograničenja ovih studija. Da bi se ispravno reagovalo, potrebno je da odluka bude bazirana na valjanim informacijama. Zato je potrebno izraditi barem jednu, ako ne i više studija koje bi analizirale vezu između aerozagađenja i COVID-19 za region Zapadnog Balkana. Ovakva ispitivanja moraju biti precizno planirana i izvedena, da bi se mogli donijeti adekvatni zaključci i prijedlozi mjera.

Pri predlaganju mjera neophodno je uzeti u obzir i stanje zdravstvenih sistema zemalja Zapadnog Balkana. Tokom pandemije širom regiona pokazale su se posljedice manjka bolničkih kreveta, imigracije ljekara i medicinskog osoblja, nedostatka respiratora i druge opreme, kao i sveopšteg neulaganja. U trenutku kada je pogođen i Covid-19 pandemijom, pritisak na ove krhke zdravstvene sisteme često prelazi maksimum. Samim tim, neophodno je povećanje učešća predstavnika sektora zdravstva u procesima donošenja odluka, kako bi se osigurala pravovremena integracija zdravstvenih mjera u politikama usmjerenim ka zaštiti životne sredine.

Vlade zemalja Zapadnog Balkana moraju reagovati i povećati efikasnost u sprovođenju zakona i odluka u oblasti zaštite okoliša radi ostvarivanja veće zdravstvene i ekonomske koristi za sve građane. Samo termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu odgovorne su za ekonomsku štetu na ime zdravstvenih troškova na godišnjem nivou procijenjenu na 1,9-3,6 milijardi eura, koju snose građani Zapadnog Balkana.

Na kraju treba istaći da će COVID-19 u jednom trenutku biti prošlost ali da zagađenost zraka ne smije ostati stara “normalnost”. Pravovremena reakcija podrazumijeva da se mjere za unapređenje kvaliteta vazduha uvrste u javne politike i planove oporavka od COVID-19 pandemije u skladu s obavezama iz Zelene agende za Zapadni Balkan, koje su sve države prihvatile.

Kako nevolja nikada ne dolazi sama, moramo se solidarno boriti na više frontova da bismo je pobijedili i zato je važno razvijati regionalne multisektorske politike koje će obuhvatati i unapređenje životne sredine i unapređenje javnog zdravstva, jer ovakvi problemi zahtijevaju zajedničko, regionalno rješenje.

Pridružite se našoj kampanji: bit.ly/UjedinjenBalkan