U sklopu aktivnosti Eko BiH projekta koji finansira Evropska unija, Aarhus centar u Sarajevu (AC SA), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE) su pokrenuli kampanju kako bi skenuli pažnju na potrebu kreiranja adekvatnih okolišnih strategija, te zatim i njihove kasnije efikasne implementacije.
Podsjećamo, unutar projekta ESAP 2030+, AC SA, CZZS i CEE, su kao posmatrači, zajedno sa drugim članovima EKO BiH mreže, pratili rad Radnih grupa posvećenih različitim okolišnim tematikama poput kvalitete zraka, biodiverziteta, voda, i sl. Unutar radne grupe “Voda,“ predstavnici AC SA i CZZS su identifikovali različite probleme u oblasti upravljanja vodama, te dostavili svoje komentare.
“Ono što nas je naročito iznenadilo jeste da priprema okolišnih strategija na sva četiri nivoa upravljanja nije u svom nacrtu teksta identifikovala izgradnju malih hidroelektrana (MHE) kao jedan od ključnih problema u okolišnom aspektu BiH. Iz tog razloga smo odmah još na početku svog učešća naglasili da se taj značajan propust mora pod hitno korigovati. Uvidom u završne pripreme akcionih planova, određene korekcije su izvšrene, ali, MHE se i dalje posmatraju kao razvojni potencijali, te se predviđa i upotreba određenih kriterija izgradnje i smjernice za aktuelne i buduće MHE. Taj stav je poražavajući, naročito ako se uzme u obzir da je npr. u Federaciji BiH Predstavnički dom Parlamenta FBiH dana 29.06.2020. godine donio Zaključak, kojim se potpuno zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, a nedavno je i Dom naroda ovog Parlamenta uvažio Prijedlog Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se bliže definišu MHE, te se kreira zabrana na izdavanje energetskih dozvola za ove objekte;“ ističe Emina Veljović, izvršna direktorica AC SA.
Podsjećamo, 9.12.2021. nakon snažnog medijskog i administrativnog pritiska od strane građana i članova Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH je usvajanjem Prijedloga Zakona o električnoj energiji u FBiH otvorio put za regulisanje problematike izgradnje novih MHE, i time zakonski unaprijedio realizaciju Zaključka o zabrani izgradnje MHE.
“I u Republici Srpskoj je Narodna Skuština početkom 2021. usvojila Deklaarciju o zaštiti rijeka RS kojom poslanici Narodne skupštine RS zahtijevaju od Vlade da ograniči svaku vrstu javnih podsticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana, te da izvrši reviziju dosadašnjih ugovora o izgradnji. Međutim, kao i u FBiH, tokom pripreme Strategije za životnu sredinu u RS u sklopu projekta ESAP 2030+ može se uočiti da se izgradnja ovih objekata i dalje planira, a pri tome ne smijemo zaboraviti da se strategije za životnu sredinu planiraju za narednih sedam, odnosno deset godina. Očekivanja nevladinog sektora jeste da će zabrana ovih hidroenergetskih objekata ubrzo doživjeti svoj konačan zakonski epilog. Iz tog raloga, kontraproduktivno je planirati njihovo tzv. održivo postojanje u sklopu dokumenta koji imaju više godišnje trajanje, odnosno upotrebu;” ističe Viktor Bjelić iz CZZS.
Pored pripreme okolišnih strategija bez planiranja MHE, članovi Eko BiH mreže očekuju, između ostalog, da se mjere i preporuke iz akcionih planova zaista realizuju tj. da ne ostanu mrtvo slovo na papiru za što je potrebno realno planiranje budžeta; kao i da se uvaže mjere harmonizacije i koordinisane implementacije svih Strategija za zaštitu okoliša/životne sredine.
Sarajevo, 20.12.2021.
Saopštenje se radi u okviru projekta“Eko BiH,” a koji finasira Evropska unija, te ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
