Na 222.-oj, redovnoj sjednici, održanoj 12.maja 2020., Vlada Federacije BiH je Zaključkom usvojila informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOiT), koja se odnosi na problem ekspazivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH.
Ovim Zaključkom, Vlada FBiH je uvažila preporuke i zaključke navedene uDeklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, a koju su pripremile nevladine organizacije iz BiH i zemalja okruženja 28. novembra 2019., tokom održane Međunarodne konferencije uz finansijsku podršku Evropske unije, Programa za promociju tranzicije Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich Böll fondacije.
“Koalicija za zaštitu rijeka BiH je dostavila mnoge komentare na “Katalog kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana,” čija primjena treba biti obavezujuća za organe i tijela u FBiH prilikom izdavanja dozvola za MHE, kako je navedeno u Zaključku Vlade FBiH. Međutim, ovi komentari nisu uvaženi u finalnom tekstu Kataloga od strane izrađivača. Očekujemo da će se prilikom rada Radne grupe za pripremu uputstva za korištenje Kataloga ovi komentari razmotriti i uvažiti”, ističe Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu. Pojašnjava da stvarna situacija na terenu pokazuje da se ni dosadašnji uslovi iz ekoloških dozvola ne poštuju.
«Ne preostaje nam ništa drugo nego da nastavimo da pratimo situaciju i insistiramo na hitnom usvajanju moratorijuma i ukidanju podsticaja za MHE»
Vlada FBiH je ovim Zaključkom naložila formiranje i druge Radne grupe, koja će pripremiti prijedlog izmjene zakona ili podzakonskog akta kojim će biti precizno definisane obaveze, kako investitora, odnosno operatora MHE, tako i nadležnih institucija vezano za poštivanja obaveza po osnovu ekološki prihvatljivog protoka u skladu sa izdatim dozvolama.
Podsjećamo, u BiH je planirano više od 400 hidroelektrana od kojih je izgrađeno oko stotinu, koje u većem dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suha, jer se ne poštuju mjere za ispuštanje ekološki prihvatljivog protoka. Tokom odlučivanja o izgradnji hidroelektrana u BiH, javnost nije adekvatno uključena, a građanima se često uskrati informacija i pravo da se izjasne o tim projektima. Iz tog razloga, predstavnici NVO iz oblasti zaštite okoliša/životne sredine su putem navedene Deklaracije zatražili moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i obustavu svih projekata na rijekama dok se ne izvrši kompletna revizija postupaka usvajanja strategija / planova / programa / zakona na svim nivoima donošenja odluka.
“Izgradnja hidroelektrana u BiH izvodi se pod izgovorom ulaganja u tzv. obnovljive izvore energije i u “zelenu ekonomiju” koja bi pored očuvanja okoliša, trebala omogućiti i ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Međutim, u praksi dolazi do potpuno drugačije situacije, u kojoj su građani prinuđeni da napuste svoje domove jer gube pristup vodi, dok riječna korita ostaju u potpunosti suha. Iz tog razloga pozdravljamo Zaključak Vlade FBiH, u dijelu u kojem se uvažavaju preporuke i zaključci iz Deklaracije, kao i poziv za uspostavu Radne grupe koja će pripremiti prijedlog izmjene zakona ili podzakonskog akta kojim će biti precizno definisane obaveze iz ove oblasti, gdje očekujemo pravo učešća nevladinog sektora“, navodi Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centra u BiH.”
