Loš kvalitet zraka jedan je od uzroka povećanja neplodnosti i sve veće stope steriliteta, kako žena tako i muškaraca širom Zapadnog Balkana. Ovim su posebno pogođene žene koje žive u zagađenim oblastima, jer uslijed zagađenosti zraka mogu imati manje zdravih jajnih ćelija, time i nižu plodnost, dok je vantjelesna oplodnja manje uspješna. Čestice prašine PM2.5 smanjuju plodnost za 2% na svakih 10 µg/m3 prisustva ovih čestica u zraku. Zagađeni gradovi širom regiona Zapadnog Balkana imaju i preko 50 µg/m3 (PM2.5), što je duplo više od dozvoljenih godišnjih vrijednosti i može smanjiti plodnost i do 10% kod žena. Kod muškaraca zagađenje česticama prašine dolazi do testisa, gdje uzrokuje smanjenje proizvodnje sperme, manju pokretljivost spermatozoida, i češće pobačaje tokom trudnoće uslijed programirane smrti ćelija.

Ljudsko tijelo prilagodljiv je, ali i jako delikatan organizam. Prilagodljivost na različite uslove okoliša, a time i na zagađenost plaća se često kraćim životnim vijekom, bolestima, ali i problemima u reprodukciji. Zagađen zrak doprinosi dodatnoj kontaminaciji plodnog zemljišta, biljaka, životinja odnosno lanca ishrane i time povećava uticaj štetnih materija na zdravlje ljudi. Poznato je da zastarjela tehnologija, nedostatak filtriranja i zagađenost životne sredine otpadom mogu voditi i do neplodnosti i steriliteta.

Više međunarodnih studija povezalo je zagađenost zraka sa neplodnošću, komplikacijama pri rođenju, povećanim urođenim oštećenjima u potomstvu i mrtvorođenčadi. Stopa plodnosti statistički se smanjuje sa povećanjem nivoa zagađenosti zraka. Određene zagađujuće matzerije u zraku, poput olova i bakra, djeluju na funkcionisanje žlijezda u ljudskom organizmu, čiji poremećen rad negativno utiče na reprodukciju.

Još jedan od uzroka je i zagađenost zraka plastikom, a posebno mikro i nano plastikom koja raste iz godine u godinu jer i proizvodnja plastike konstantno raste – nadmašuju je jedino proizvodnja čelika i cementa. Samo jedan ciklus pranja sintetičkog veša izbaci preko 700.000 vlakana plastike.

Zagađivanje zraka plastikom predstavlja globalni problem jer se čestice plastike prenose putem kiše, vjetra, kako nakon raspadanja plastičnog otpada tako i njenim sagorijevanjem, što je problem koji naročito opterećuje zemlje Zapadnog Balkana. Rezultati istraživanja nedavno su jasno pokazali da polistiren, tip plastike koji se u mikro i nano stanju može naći u hrani, vodi i zraku, utiče na rani razvoj embriona što kasnije može prouzrokovati abnormalni razvoj i prijevremeni porođaj.

Posljedice zagađenosti zraka na neplodnost kod žena 

Loš kvalitet zraka utiče na neplodnost žena i muškaraca, ali su posljedice udisanja zagađenog zraka nešto drugačije u skladu s razlikom u fiziologiji.

Nekoliko studija dokazuje da žene koje žive u zagađenim oblastima imaju manje vitalnih jajnih ćelija, niže stope plodnosti i veće stope neuspjeha pri implantaciji embriona tokom vantjelesne oplodnje u poređenju sa ženama koje nisu izložene uticaju zagađenog zraka. Čestice prašine PM2.5 slabe kvalitet jajnih ćelija, smanjujući plodnost za 2% na svakih 10 µg/m3 ovih sitnih čestica u zraku. Najzagađeniji gradovi regiona Zapadnog Balkana godišnje prosječno imaju preko 50 µg/m3 što je dva puta više od maksimalnih propisanih godišnjih vrijednosti, dok dnevne vrijednosti često prelaze i 200 µg/m3. Dugotrajno izlaganje zagađenom zraku na Zapadnom Balkanu može da smanji plodnost žena za više od 10%, a tokom dana sa visokim dnevnim nivoom zagađenosti smanjuju se šanse za začeće a povećavaju za pobačaj. 

Studija iz Brazila pokazala je da žene koje su izložene visokim nivoima PM10 (>56,72 µg/m3), što je slučaj sa više gradova širom Zapadnog Balkana, imaju uvećanu stopu pobačaja i pored toga što su se podvrgle procesu vantjelesne oplodnje. 

Studija iz 2010. koja je obuhvatila područje grada Labina u Hrvatskoj pokazuje da je učestalost pobačaja i mrtvorođenih beba u gradu bila značajno viša u periodu izlaganja zagađenom zraku iz obližnje termoelektrane na ugalj – u poređenju s periodom kada takve izloženosti nije bilo. Sulfatna jedinjenja koja nastaju u procesu sagorijevanja uglja povećavaju i do 13%, rizik od pobačaja, dok izloženost PM2.5 i PM 10 česticama smanjuje stopu začeća.

Iz ovih podataka nedvosmisleno možemo zaključiti da zagađenost zraka negativno utiče na plodnost kod žena i da je neophodno radikalno poboljšati kvaliteta zraka kako bi se plodnost vratila na normalu a vantjelesna oplodnja bila efikasnija.

Posljedice zagađenosti zraka na neplodnost kod muškaraca

Žene su tokom trudnoće više izložene zagađenosti zraka, ali loš kvalitet zraka utiče i na neplodnost i slučajeve steriliteta i kod muškaraca.

Nekoliko studija je pokazalo da čestice prašine PM10 i PM2.5 osim što lako ulaze u plućne alveole, mogu doprijeti i do testisa i smanjiti plodnost, uticati na anomalije ploda i  povećati šansu za pobačaj. 

Više eksperimenata rađenih na životinjama pokazalo je da i pretporođajna izloženost izduvnim gasovima može da dovede do značajnog smanjenja dnevne proizvodnje sperme.

Studija iz Češke pokazala je da je zagađenost zraka povezana i sa smanjenjem pokretljivosti spermatozoida, a ovaj parametar je jedan od značajnijih za prirodnu oplodnju.

Uticaj kvaliteta zraka na vantjelesnu oplodnju 

U 2019. godini u Srbiji svaki šesti par imao je probleme sa začećem, a slična je situacija i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, zato raste i broj pacijenata koje traže medicinsku pomoć i sve češće prolaze kroz proces vantjelesne oplodnje.

Zagađenost laboratorijskog zraka dodatni je problem u borbi protiv steriliteta jer utiče na smanjenje vitalnosti kako jajnih ćelija i spermatozoida tako i embriona i time umanjuje stopu uspješnosti vantjelesne oplodnje. Na primjer, u slučaju otkaza rada sistema unutrašnjih filtera, stopa trudnoće nakon vantjelesne oplodnje značajno opada, a nakon instaliranja novih filtera, stopa uspješnosti vraća se na normalnu vrijednost. Međutim, ukoliko su pacijenti stalno izloženi kontaminiranom zraku problem steriliteta i gubitka trudnoće može da ostane i pored moderne laboratorijske tehnologije. 

U SAD 7 od 10 vrhunskih laboratorija radi u čistim prostorijama, gdje je svaki mogući vid zagađenja otklonjen. Ovakav primjer bi zajedno sa sveobuhvatnim smanjenjem zagađenosti spoljašnjeg zraka trebalo da slijede zemlje Zapadnog Balkana. Takvi uslovi povećavaju ne samo stopu uspješnosti već i sprečavaju uticaj štetnih materija u laboratorijskom zraku uključujući i isparljiva organska jedinjenja koja mogu da spriječe razvoj ranih embriona. 

Kako smanjiti neplodnost na Zapadnom Balkanu?

Da bi se smanjila neplodnost na Zapadnom Balkanu potrebno je uz različite zdravstvene mjere poduzeti što prije i mjere za unapređenje kvaliteta zraka. Zagađenost česticama prašine, sumpornim oksidima i teškim metalima mora se što prije smanjiti da bi se plodnost vremenom vratila u normalne okvire. Napuštanje upotrebe uglja za proizvodnju električne energije najbitnija je mjera za poboljšanje kvaliteta zraka, a važnu ulogu može imati zamjena ložišta u domaćinstvima ekoloških čistijim rješenjima, solarni paneli na krovovima kuća i zgrada i projekti unapređenja energetske efikasnosti. Mora se što prije djelovati jer ukoliko neplodnost posmatrano kroz prizmu vremena, ona je u stalnom porastu i jedan je od važnih faktora pada populacije zemalja Zapadnog Balkana.

Jedna od mjera smanjenja štetnog uticaja zagađenog zraka je i smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, naročito ambalaže koja ne podliježe reciklaži kao i zamjena sintetičkih vlakana prirodnim.

Zemlje regiona treba da podstaknu reproduktivne endokrinologe i ginekologe da promovišu zdravu trudnoću tako što će žene edukovati da usvoje siguran način života tokom perioda pred začeće. Kako bi se smanjila neplodnost potrebno je obezbijediti visoko efikasne filtere za filtriranje zraka u zatvorenim prostorima, uz pravovremeno obavještavanje o zagađenosti zraka kako bi se izbjegavale aktivnosti na otvorenom onda kada je kvalitet zraka loš. Ova mjera posebno je značajna i za specijalne ustanove koje se bave liječenjem steriliteta, kako bi i same prilikom procesa vantjelesne oplodnje stvorili optimalne uslove za pacijente i smanjili negativni uticaj zagađenosti laboratorijskog zraka na vrlo osjetljive jajne ćelije i embrione. Liječenje neplodnosti i vantjelesna oplodnja moraju postati mnogo dostupniji svima koji žele da imaju djecu. Danas je ovaj vid liječenja postao privilegija i parovi koji žele imati djecu moraju izdvojiti velike novčane iznose a često moraju i putovati van zemlje da bi uradili pojedine zahvate.

Osim trenutnih kratkoročnih poboljšanja potrebno je i unaprijediti kapacitete dijagnostičkih centara, podsticati izvođenje zajedničkih studija koje će koristiti podatke praćenja i mjerenja iz zemalja Zapadnog Balkana. Stvaranjem zajedničkih interaktivnih mapa i matematičkih modela sumirala bi se kratkotrajna i dugoročna izloženost štetnim česticama u zraku sa posebnim osvrtom na njihov uticaj na neplodnost, prijevremena rođenja, nastanak bolesti i smrtnost novorođenčadi.

Na kraju potrebno je da zemlje Zapadnog Balkana počnu više da rade umjesto što samo pričaju o natalitetu i da obezbijede ljudima koji žele imati djecu podršku i uslove gdje će ta djeca moći da rastu i udišu čist zrak.

Da zajedno sačuvamo i produžimo život, priključite se solidarnoj borbi građana Zapadnog Balkana, budite dio kampanje “Ujedinjeni Balkan za čist zrak”: bit.ly/UjedinjenBalkan

Više o kampanji “Ujedinjeni Balkan za čist zrak” saznajte na: www.ekoforumzenica.ba/projekti/ujedinjeni-balkan-za-cist-zrak/