Zakon o obnovljivim izvorima energije definiše dosta važnih  detalja o načinu korištenja ovih vidova energije u koje spadaju vjetro, solarna, geotermalna, hidro i energija iz biomase i biogasa.

Postepeno smanjenje korištenja fosilnih goriva kao što je ugalj u termoelektranama obaveza je BiH sa konačnim ciljem gašenja ovih postrojenja do 2050. godine. U 2019. godini, BiH je proizvodila el.energiju iz termoelektrana u iznosu od 60%, iz velikih hidroelektrana  35%, velikih vjetroelektrana  1,5% dok iz malih hidroelektrana i drugih malih postrojenja na sunce i biomasu tek 3,5%.

Pred nama su godine energetske tranzicije gdje se proizvodnja iz fosilnih zamijenjuje proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije.

Zakoni o obnovljivim izvorima energije koji su trenutno na snazi, omogućili su da se nekolicina proizvođača bogati na uštrb građana a po osnovu podsticaja za proizvodnju koji se isplaćuju u vidu garantovane otkupne cijene i premije.

Građani BiH u 2019. godini su preko računa za električnu energiju platili oko 50 miliona KM naknade za obnovljive izvore energije. Tim novcem isplaćen je podsticaj za male hidroelektrane u iznosu od preko 36 miliona KM, za solarnu 8,7 miliona, za vjetro 1,3 miliona a za biomasu i biogas tek nešto više od 0,2 miliona KM.

Zakoni o obnovljivim izvorima energije omogućuju bogaćenje pojedinaca na uštrb svih potrošača u BiH.

Iako plaćaju ovu naknadu, građani od nje nemaju nikakvu korist jer se podsticaj isplaćuje privatnim kompanijama kojima je garantovan otkup svih količina proizvedene električne energije, a koja se najčešće izvozi, dok za domaću potrošnju još uvijek zavisimo od vrlo prljave proizvodnje iz uglja.

U Evropskoj uniji, građani se podstiču da od prikupljenog novca investiraju u vlastita energetska postrojenja i samostalno proizvode i troše obnovljivu energiju iz malih solarnih, vjetro ili postrojenja na biomasu i biogas.  Prednost je što višak proizvedene struje mogu da isporuče u elektroenergetsku mrežu, te da isti kompenzuju u periodima kada im je potrošnja veća od proizvodnje.  Pored toga, lokalne zajednice se podstiču da se udružuju i osnivaju energetske zadruge koje proizvode iz obnovljivih izvora energije koju mogu koristiti ili prodavati na tržištu. 

Ovo su samo neki od vidova decentralizovane proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, a koje zovemo građanskom energijom.

„Građanska energija iz obnovljivih izvora“ se odnosi na decentralizovanu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koja je u vlasništvu (min 50%) ili kojom upravljaju građani, lokalne inicijative, zajednice, lokalne vlasti, nevladine organizacije, poljoprivrednici, zadruge ili mala i srednja preduzeća te kojom se na lokalnom nivou stvara vrijednost koja ostaje u određenoj regiji. Ne donose svi projekti na području energije iz obnovljivih izvora vrijednost lokalnim zajednicama.

Zahtijevajte od vlasti da ukinu sve šeme podsticaja za komercijalnu proizvodnju električne energije putem garantovane otkupne cijene i premije, te da se omoguće investicioni podsticaji za građansku energiju iz obnovljivih izvora.

To znači da se u novim zakonima o obnovljivim izvorima energije predvide mogućnosti za jednostavan priključak na mrežu bez administrativnih prepreka za građane koji proizvode, koriste i prodaju viškove proizvedene električne energije.

Voda, vazduh i sunce pripadaju svima, a ne samo povlaštenima koji na račun svih nas dobijaju ekstra profit. Ako plaćamo, onda moramo imati pravo i da investiramo u građansku energiju iz  obnovljivih izvora.

Priroiteti na uspostavljanju stabilnih okvira za podršku „građanskoj energiji iz obnovljivih izvora“:

* Upravni postupci za „građansku energiju“ trebaju biti jednostavni, brzi i cjenovno pristupačni.

* Troškovi i vrijeme čekanja na spajanje projekata „građanske energije“ na mrežu moraju biti razumni, a operatori sistema trebaju u slučaju nepridržavanja biti kažnjeni.

* Uspostavljanje savjetodavne službe za male ulagače u projekte “građanske energije” sa savjetovanjem od faze analize planiranja pa do puštanja u rad.

* Građanska energija iz obnovljivih izvora trebala bi imati prednost pri priključivanju na mrežu u odnosu na komercijalne proizvođače električne energije.

* „Građanska energija iz obnovljivih izvora“ treba biti izuzeta iz postupaka koji stvaraju neproporcionalno opterećenje, troškove i nesigurnost, kao što su zahtjevi za direktno stavljanje na tržište.

* Podsticaji za investicije u projekte „građanske energije iz obnovljivih izvora“ trebaju biti glavni oblik podrške u novoj šemi podsticaja obnovljivih izvora energije. Podsticaj za ulaganja povećava mogućnost građana za dobijanje potrebnih kredita.

* U cilju rješavanja pitanja fluktuacija u snabdjevanju i njihovog snažnog uticaja na cijene električne energije u periodu najveće potrošnje, sistem podsticajnih cijena mogao bi se zamijeniti ulaganjima u mehanizme za upravljanje energijom koji bi se nosili s fluktuacijama, npr. mjerenjem neto potrošnje, pametnim mrežama i razvojem kapaciteta za skladištenje energije.

* Proizvođači „građanske energije“ trebaju imati pravo na neto mjerenje i podsticaj za proizvodnju električne energije.

* U budžetu javnih prihoda, treba izdvajati potrebna sredstva kako bi se osiguralo da napredak na području obnovljivih izvora i decentralizirane proizvodnje energije ne bude usporen zbog ograničenja mreža.

Reaguj! Pošalji komentare na novi Zakon o obnovljivim izvorima energije!